• Blog
  • 2:33 pm

Želiš naučiti učiti? Kreni uz vodič kroz mnemotehnike učenja!

Sigurno se slažeš kad kažemo da je mozak „čudna biljka“. Točni procesi učenja, pamćenja, zaboravljanja te njegovog korištenja općenito, još nisu posve poznati. Ipak, neke su metode usvajanja znanja prilično stare, a kad se kvalitetno usvoje i primijene, uvijek jako dobro pale.

U daljnjem tekstu zato pronađi sve ključne informacije vezane za mnemotehnike i poboljšaj svoju rutinu učenja, ali i ocjene.

Što su mnemotehnike?

Kažu da su mnemotehnike kao princip učenja nastale još u vrijeme starih Grka. Radi se o sustavu asocijacija pomoću kojih nove činjenice efikasnije pohranjujemo u dugoročno pamćenje. Osim što se mnemotehnikama uvježbava kreativnost i jačaju „vijuge“, uz njihovu se pomoć gradivo brže usvaja, ali i bolje pamti.

O čemu se točno radi?

Mnemotehnikama sadržaju bez značenja zapravo daješ značenje smisleno upravo tebi. Drugim riječima, nepoznate informacije povezuješ s nečim poznatim i na taj ih način činiš pamtljivijima. Kad dođemo do samih primjera, vrlo ćeš vjerojatno shvatiti kako ti je do sad barem jedna vrsta mnemotehnike već pomogla da se spremiš za ispit.

Vizualne, verbalne, mješovite…

Baš kao što se ljudi općenito mogu podijeliti na vizualni, auditivni i kinestetički tip osoba, tako se i mnemotehnike mogu sažeti u tri kategorije: one temeljene na slikovnim prikazima, riječima te mješovitim izrazima.

Prije svega, ako već nisi, pokušaj definirati u kakvim se situacijama najbolje osjećaš dok učiš. Je li to ponavljanje naglas dok hodaš po stanu ili pak snimanje predavanja i preslušavanje kod kuće? Svatko od nas ima određene afinitete za sve, pa tako i za proces usvajanja gradiva, a na nama je da to prepoznamo i izvučemo najbolje iz rutine učenja.

Skrati, poveži, nabaci rimu, crtaj!

Postoji nekoliko vrsta mnemotehnika. Svaka ti može omogućiti bolje i učinkovitije učenje, no ipak je najvažnije da si pronađeš onu koja će ti najbolje „štimati“. Učiti uz mnemotehnike znači skraćivati, kodirati, stvarati rečenične i glazbene mnemonike, rimu, ritam, mentalne mape, ali i povezivati ključne riječi i predodžbe.

Najjednostavnija upravo je (mnemo)tehnika skraćivanja. Tako prva slova država Slovenije, Rusije, Cipra i Egipta čine SRCE, a Panama, Andora i Surinam riječ PAS. Elaborirano se kodiranje, s druge strane,  odnosi na dodavanje nama poznatog konteksta nepoznatim informacijama. Tako formulu za ubrzanje G = m*g možemo zapamtiti ovako: Grad je mega guba.

Kod rečenične mnemonike proces je nešto teži, ali i zanimljiviji. Nekom pojmu ili činjenici pridajemo što smisleniji kontekst. Uobičajeniji i ujedno odličan primjer jest sljedeći: (nikad) Vodu U Kemikaliju, od čega nastaje riječ VUK, koja sama po sebi nosi upozoravajući ton. Nadalje, primjer glazbenog mnemonika upravo je dječja pjesmica ABC, uz pomoć koje su generacije najmlađih naučile i savladale abecedu.

Možda ti učenje kroz rimu i ritam bolje „sjeda“. Tako možeš naučiti i ti i drugi svi, da površina kruga je er na kvadrat pi.

Mentalne mape

Mentalne su mape pak namijenjene vizualnom tipu osoba. Ako spadaš među njih, sve što trebaš jest olovka i papir. Kreni od jednog pojma u sredini papira i razgranaj ga na sve asocijacije do kojih te proces razmišljanja navodi ili pak ispisuj ukrug i organiziraj gradivo vezano uz određen pojam.

Iznenadit ćeš se koliko će ti isto biti lakše naučiti, i to u puno manje vremena. Kod predodžbi ponovno dominira vizualna i asocijativna komponenta učenja, pa ćemo tako Italiju povezati s čizmom, a Afriku uz lavove i obrnuto. Bitno je da u „kaosu“ informacija pronađeš upravo onu asocijaciju koja će te brzo odvesti do „ladice“ u kojoj je pospremljeno tvoje znanje.

Uz sve navedene mnemotehnike, sigurno će ti dobro doći i dodatna pomoć pri organizaciji svojeg vremena, naročito kad imaš puno više obaveza nego slobodnih trenutaka i koncentracije. Zato ne propusti doznati sve o 11 korisnih aplikacija kojima ćeš probuditi produktivnost.